10 hrvatskih otoka - odmor za svačiji ukus i džep

Na hrvatskim otocima možete uživati u nudizmu, jedrenju, vodenim sportovima, 24-satnom tulumarenju ili se vratiti na početak civilizacije. Ovisno o tome što volite i kakav odmor tražite, pronađite otok po svom ukusu.

Smještaj i ponudu deset nezaobilaznih hrvatskih otoka prema Guardianovim novinarima istražio je portal Crozilla-turizam.

1. Na samom sjeveru Jadrana nalazi se raj za nudiste - otok Rab, koji se s pravom spominje i kao preteča nudizma na Jadranu. Prva i najpoznatije nudistička plaža na Rabu je Kandarola, smještena na poluotoku Frkanj. Druga službeno označena nudistička plaža jest uvala Stolac u Loparu, nedaleko od Rajske Plaže. Međutim to su samo dvije službeno označene nudističke plaže. Pored njih postoje čitav niz drugih plaža pa čak i područja koje naturisti koriste, prije svega zbog prirodne ljepote tih plaža te udaljenosti i donekle nepristupačnosti ostalim kupačima. Posebno valja istaći 1500m dugu obalu poluotoka Kalifront,u zelenilu borove šume koji predstavlja raj za naturiste. Također i ostale plaže u Loparu kao što su Ciganka, Stolac, Dubac. Na otoku svatko može naći plažu prema vlastitom ukusu: kamenitu na zapadnom, šljunčanu na istočnom ili pješčanu na sjevernom dijelu otoka.
 


2. Prema Guardianu otok Pag je proglašen idealnom destinacijom za sve one koji vole lude zabave. Poznata plaža Zrće u blizini Novalje idealna je sve one kojima je važna 24-satna zabava na plaži. Zaželite li se mirnog kupanja i uživanja u suncu, posjetite druge paške plaže: CASKA se nalazi 2,5 km od Novalje. Pristup moru je većinom pješčan, a ulaz u more šljunčan. Morsko se dno vrlo strmo spušta što plažu čini izrazito dubokom. Na plaži postoji ugostiteljska ponuda te nešto rekreativnih sadržaja. PLANJKA se nalazi 2 km od Novalje, plaža je prekrivena finim pijeskom i odlična je destinacija za roditelje s malom djecom. STRAŠKO je pješčana plaža udaljena samo jedan kilometar od Novalje, a nalazi se u borovoj šumi s puno prirodnog hlada. RUČICA je neotkrivena pješčana plaža do koje se dolazi kroz slikoviti predio zvan Kanjon kod Metajne. SVETI DUH je pješčano-šljunčana plaža 9 km udaljena od Novalje, a dio plaže je rezerviran za turiste. Osim ludog provoda, Pag turistima nudi i liječenje ljekovitim blatom, kao i uživanje u poznatom paškom siru, vinu, rakiji i delikatesama iz mora.
 


3. Ljubiteljima adrenalinskih, vodenih sportova Guardian preporučuje otok Brač. Osim uživanja na poznatoj bračkoj plaži Zlatni rat, turisti mogu uživati u vodenim sportovima poput windsurfinga, ronjenja, vožnje kajakom na moru, parasailing ( spoj padobranstva, paraglidinga i jedrenja). Jedrenje na dasci u kanalu pred Zlatnim ratom na Bolu; paragliding s Vidove gore; lov u gornjim dijelovima otoka; planinarski izleti do Dragonjine spilje i pustinje Blaca; šetnje iz Splitske do antičkih kamenoloma pod Škripom, uz sjajno održavane maslinike; jedrenje od uvale do uvale; kupanje na plažama od najfinijeg pijeska i žala; odmor u odličnim apartmanima i kućama za odmor, sigurno sidrenje u nekoj od dubokih uvala (Milna, Bobovišća, Pučišća); fotografiranje dramatičnih kraških fenomena na svim stranama otoka; opušteno sjedenje uz glasoviti brački sir, janjetinu i ribu, uz rakiju i bolski plavac (poznato bračko vino) u nekoj od konoba ili u tišini nekog od pastirskih stanova u unutrašnjosti otoka - sve to posebno i zajedno u našem pamćenju tvori neizbrisivu sliku koju nosimo sa otoka Brača.
 


4. Netaknuta priroda, pješčane plaže, mediteransko raslinje i slano jezero simboli su otoka Mljeta. Šećući se brojnim stazicama i planinarskim putovima možete stići do brojnih vidikovaca sa kojih puca veličanstven pogled na plavo more i guste šume. Mljet ne obiluje pretrpanim plažama, pa svoj mirni kutak uz more ili jezero možete pronaći na pješčanoj plaža Saplunara, uvali Blaci te na šljunčanoj plaži uvala Sutmiholjska. Na zapadnom dijelu otoka Mljeta nalazi se nacionalni park Mljet. Za ovaj su Park znakovita dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima, te bujna i raznolika sredozemna vegetacija.
 
http://image.dnevnik.hr/media/images///520xX/Jul2008//60136629.jpg

5. Želite li uživati u mirnim uvalama, pješčanim i šljunčanim plažama, ali i najboljim vinima i domaćoj kuhinji, idealno odredište je otok Vis. Bivša jugoslavenska baza danas je hipijevski šarmantno i pomalo zabačeno odredište.
 


6. Prema Guardianu, otok Hvar je najpomodniji otok koji je poznat po svom bogatom povijesnom, kulturnom i prirodnom nasljeđu, širokom spektru sadržaja i događanja kao i mogućosti da se susretnu celebrityji iz cijelog svijeta. Na otoku Hvaru možete posjetiti, osim bogatog noćnog života u gradu Hvaru, Paklene otoke na koje se odlazi brodom, pješčane plaže kraj Jelse, rajske plaže ispod borovih šuma Zavale, egzotiku južnih padina otoka u mjestimaIvan Dolac, Sveta Nedilja i Milna, ambijent "male Venecije" uVrboski, uživati u vožnji kroz polja lavande kraj Gdinja, Zastražišća i Bogomolje ili se povući od ljudi u mirnu skrivenu uvalu oko Sućurja.
 


7. Otok Murter ističe se tradicijom škole jedrenja te je idealna baza jedriličarima. Slanica, Kosirina, Čigrada i Podvrške tek su neke od prekrasnih pješčanih i šljunkovitih uvala koje, povezane bijelim vezom kamenih ploča, čine bisernu nisku oko cijelog otoka. Ovu destinaciju izuzetno atraktivnom čini i blizina Nacionalnih parkova (Kornati i Krka) te povijesnog grada Šibenika.
 


8. Prema časopisu Guardian, svi oni koji se žele vratiti na početak civilizacije, arhipelag Kornata je idealno odredište. Stoga odsjedite u ribarskoj kolibi s vodom iz bunara, slabom solarnom energijom, vanjskim tušem i roštiljem u dvorištu te barem na kratko živite kao naši stari, poručuju iz Guardiana. Nacionalni park Kornati predstavlja sačuvanu prirodnu baštinu Hrvatske i nađete li se u tom dijelu Jadrana svakako ga posjetite.
 


9. Otok Palagruža, gdje je jedina građevina svjetionik iz 1875 godine, odlična je destinacija za sve one koji bježe od civilizacije i ljudi. Palagruža ima dvije prekrasne plaže, obje su šljunčane i primjerene za kupanje djece zbog plitkog mora i sitnog šljunka u plićaku. Za kretanje po Palagruži uređena su dva puteljka, od kojih jedan vodi do Stare Vlake (Maloga Žala), uvale na sjevernoj strani otoka, a drugi do Velog Žala ili "Južnog zlata", jedne od najljepših plaža na Jadranu, koja se nalazi na južnoj obali Velike Palagruže. Zbog udaljenosti od civilizacije nema nikakve mogućnosti opskrbe. Prije transfera savjetujemo da u korčulanskim trgovinama kupite sve što je potrebno za vaš boravak.
 


10. Ljetujete li u Dubrovniku ili u njegovoj okolici, novinari Guardiana preporučuju otok Lopud kao idealana otok za jednodnevni bijeg iz turističke gužve. Lopud pripada elafitskom otočju.Na otoku se nalazi poznata uvala Šunj koja ima pješčanu plažu i idealna je za obitelji s malom djecom.Ako ste u potrazi za mirnim odmorom, prekrasnom prirodom, s nešto, ali ne previše aktivnosti, dobrim obrokom i odličnom cašom vina umjerenih cijena, razmislite o otoku Lopudu.

Otkrivamo plan razvoja hrvatskog turizma koji bi se u sljedećih deset godina trebao globalno nametnuti kao jedinstvena lifestyle destinacija
2018. od turizma 20 milijardi eura
Autor Radmila Kovačević
       

       
Za deset godina Hrvatska bi trebala ugošćivati 17 milijuna gostiju, imati 76 milijuna noćenja, a 2018.  od turizma bi ubirala i gotovo 20 milijardi eura. Kako do šest milijuna turista, 20 milijuna noćenja i 13 milijardi eura više nego sada razrađeno je u radnoj verziji strateškoga marketinškog plana hrvatskog turizma, koji se još čuva u priličnoj tajnosti, a idućeg će tjedna biti prvi put predstavljen hrvatskoj javnosti.

Sa strateškim se marketinškim planom malo požurilo i dolazi prije  razvojne strategije domaćeg turizma, ali su autori iz španjolske konzultantske kuće THR i zagrebačkoga Horwath consultinga, na narudžbu Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, stoga ugradili i neke dodatne razvojne smjernice. Svakako, svojevrsnoj stihiji i nekontroliranu razvitku domaćeg turizma u kojem je Hrvatska, kako kažu neki stručnjaci, iz zimmer frei prešla u odredište apartman frei, uskoro bi trebao doći kraj.



Prodaja doživljaja
Za deset godina, prema viziji iz SMP-a koju doznajemo od upućenih turističkih radnika, Hrvatska bi morala postati jedno od pet europskih odredišta specijaliziranih za iskustvena putovanja i trebala bi se globalno nametnuti kao jedinstvena destinacija life style. Putovanje u Hrvatsku bilo bi dio životnog stila, a naši bi gosti bili svjetski trendseteri.

Veliki će se zaokret prvo vidjeti u restrukturiranju  kapaciteta. S obzirom na ukupan broj (danas hrvatski turizam može u jednom danu ugostiti oko devetsto tisuća turista) velikih promjena ne bi trebalo biti. Promjene su, kako nam potvrđuje više upućenih sugovornika, rezervirane za vrstu. Tako bi, prema planu iz SMP-a, za deset godina hrvatski turizam umjesto sadašnjih 114.000 trebao imati 220.000 hotelskih postelja, što je jedan od prvih preduvjeta za sezonu dulju od tri mjeseca. Broj postelja u privatnom smještaju pao bi sa sadašnjih 430.000 na 350.000. I to, vjeruju autori strateškoga marketinškog plana, tako što će oko deset tisuća postelja prerasti u male obiteljske hotele, oko 30.000 nestat će preuređivanjima i spajanjem u veće sobe, otprilike će ih se 20.000 ugasiti, a još toliko nestati s tržišta jer će kuće u kojima su kupiti stranci za vikendice.

Past će i  kapacitet kampova s 213.000 na 140.000 mjesta. Put je ovakav: oko 30.000 mjesta u kampovima progutat će budući resorti, toliko će ih ispasti iz posla jer neće biti konkurentni, a 13.000 mjesta utopit će se u preuređivanjima, proširenju parcela i dizanju kvalitete. Odmorišni resorti jedini su kapaciteti uz hotele kojima će brojnost u idućem desetljeću rasti. I to sa sadašnje 52.000 postelja na čak 130.000. Zamišljeni su i neki novi resorti, prenamjene postojećih objekata, ali i povratak nekih, poput Haludova u Malinskoj, recimo.



Šest ključnih proizvoda
Uz drukčiju strukturu domaći bi turizam u toj bliskoj budućnosti nudio i osjetno višu kvalitetu, a osjetno bi više i zarađivao. Umjesto sadašnjih 120 eura po glavi turista u danu, za deset bi godina hrvatski gosti u dvadeset i četiri sata boravka u Hrvatskoj ostavljali po 221 euro. Trend skraćivanja turističkih boravaka nastavit će se (s 5,1 na 4,7 dana), ali putovanja će i dalje biti sve češća. Tome će, pak, u Hrvatskoj uz novu kvalitetu pridonijeti i raznolikost turističkih proizvoda i njihova nadogradnja različitim doživljajima.
 
Autori strateškoga marketinškog plana, koji će biti predstavljen u Umagu tijekom ATP turnira, okvirno su, za ovo svojevrsno prijelazno razdoblje zacrtali i šest ključnih turističkih proizvoda. Sunce i more na prvom su mjestu. Slijedi nautika te turizam u ruralnim, kontinentalnim područjima kao smjernica za visoko treće mjesto prioriteta. Kultura i turing zaseban su turistički proizvod, kao i vino i gastronomija te poslovni turizam. Novih će se proizvoda naknadno iskristalizirati i više, s tim da je uvijek, kako smatraju stručnjaci iz THR-a i zagrebačkog Horwatha, naglasak na iskustvu, doživljaju.
Da bi veliki zaokret u hrvatskom turizmu zaživio nužni su   preduvjeti. Među prvima je da upravo turizam, od potrošača prirodnih i kulturnih vrijednosti, postane i njihov – skrbnik.

U prijedlogu strateškoga marketinškog plana stoji i da je nužno tzv. pametno poslovno okruženje, koje podrazumijeva povoljnije poslovne uvjete za turistička poduzeća, nove marketinške modele i profesionalno upravljanje odredištima. Jedna je od preporuka strateškoga marketinškog plana i snažnija on line prisutnost hrvatskoga turizma. Potvrđuje se, naime, da se kompjutora laćaju, kad su posrijedi godišnji odmori i izbor odredišta, čak i oni koji se inače ne služe internetom i nisu mu vični. Konkretna je korist već i to što se Glavni ured Hrvatske turističke zajednice prihvatio analize vlastita web-portala i u suradnji s internetskim znalcima analizira kako ući u turističku 2009., a u pripremi je i osnivanje posebnog odjela za e-marketing.


Foto: Z. Varga

Tri milijuna za plan
U strateškome je marketinškom planu predviđen i dalje vrlo snažan utjecaj turizma na gospodarstvo, ne onako kako je to danas kada je prihod od turizma više od 20 posto društvenog bruto proizvoda. Jasno je, naime, da to manje govori o snazi hrvatskog turizma, a više o slabosti gospodarstva. Željenih 20, odnosno točnije 19,8 milijardi eura direktnog prihoda u 2018. godini (prema  metodologiji HNB-a), mogu činiti i samo pet posto BDP-a, a da za desetljeće Hrvatska svejedno bude stabilnija i snažnija te zahvaljujući turizmu bogatija nego sada.

 – Cilj je definitivno da turizam bude čimbenik koji će i Hrvatsku i njezino gospodarstvo činiti uspješnijima – kratko nam je pristao komentirati direktor naručitelja, Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić. 

Autori iz španjolskog THR-a i Horwath consultinga taj su posao, inače, dobili natječajem. Ocijenjen je najpotpunijom i financijski najpovoljnijom ponudom, a rade ga otprije godinu dana za nepuna tri milijuna kuna.

Izvor:večernji list

Što će nam uopće Ministarstvo turizma?

POTEZ koji je prije tri dana najavio hrvatski ministar turizma Damir Bajs, kako će njegovo ministarstvo uz pomoć HAK-a izvijestiti turiste koji posjećuju Hrvatsku kako izbjeći plaćanje vinjeta za slovenske autoceste, pokazuje punu besmislenost postojanja tog ministarstva.

Ministarstvo turizma je ništa drugo doli nevjerojatan gubitak vremena i novaca. Ono je nastalo pretumbavanjem resora prošle Vlade, e da bi se našlo mjesta za još jednog ministra iz HSS-a. U prošlom sazivu Vlade turizam je bio pod resorom Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka, a njime je ravnao Božidar Kalmeta. Kalmetino ministarstvo nije se drastično promijenilo u ovom sazivu Vlade, samo što se sad zove Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Samo se izdvojio turizam i dao na raspolaganje Bajsovom trošenju vremena i novaca poreznih obveznika.

Skupa besmislica

Da se radi o besmislici, pokazuje i samo djelovanje ministarstva u ovih pola godine. Ono zapravo nije puno više od turističkog ureda kakve možemo vidjeti diljem države. Projekti kojima se bavi nisu projekti za čiju bi provedbu bilo potrebno osnivati posebno ministarstvo, nije pokrenulo niti jednu bitnu akciju u 7 mjeseci svog postojanja, tako da zapravo ne ostaje ništa što bi opravdalo 230 milijuna kuna namijenjenih isključivo izmišljanju fotelje Damiru Bajsu.

U državi koja grca u dugovima stvorilo se ministarstvo koje na svojoj web stranici, pod sekcijom linkovi, ima link na vremensku prognozu. Osim vremenske prognoze, to ministarstvo obavještava, preko stranica HAK-a, HAC-a, Hrvatskih željeznica i Croatia Airlinesa, o cestovnom, željezničkom, zračnom i brodskom prometu, a krunsko mu je dostignuće suradnja u izradi plana izbjegavanja plaćanja vinjeta u Sloveniji.

U razvijenim državama nema posebnog ministarstva turizma

Niti jedna visoko razvijena europska država nema posebno ministarstvo turizma. Ima ga Grčka, ali teško je Grčku nazvati visoko razvijenom zemljom. Dapače, uopće spominjanje turizma ima u samo nekoliko zemalja, ali turizam je pod širom ingerencijom drugih ministarstava. Tako Francuska ima Ministarstvo prometa, javnih radova, turizma i mora, nešto slično kao bivše Kalmetino ministarstvo, a Irska turizam drži pod Ministarstvom umjetnosti, sporta i turizma. Osim Hrvatske, posebno federalno ministarstvo turizma ima još jedan balkanski turistički div, BiH.

Nije bilo apsolutno nikakve potrebe stavljati "razvijanje elitnog turizma", kao Bajsovo ministarstvo navodi jednu od svojih zadaća, u ruke posebnog resora, jer sve i da je taj "elitni turizam", zajedno sa seoskim, avanturističkim i svim drugim turizmima zaista tako bitna stvar, opet bi ga se moglo promicati kroz druge institucije, a starom ministarstvu ostaviti samo nadgledanje projekata.

Što će Bajs ubuduće izmisliti?

Budući da je Damir Bajs i skupina njegovih pomoćnika obilježila početak turističke sezone, uz sir, vrhnje i vodu glavnog hrvatskog gospodarskog proizvoda, velebnom akcijom davanja instrukcija turistima o izbjegavanju plaćanja vinjeta u susjednoj državi, možemo samo zamisliti kako će izgledati njegove daljnje djelatnosti. U kolovozu bi Bajs mogao najaviti veliki projekt reklamiranja Hrvatske jumbo plakatima u zemljama Europske unije, u rujnu projekt izrade hrvatsko-grčkog ribarskog turizma, a u listopadu projekt suradnje hrvatskih i austrijskih seoskih gospodarstava.

Sasvim je, naime, logično da turizam, ako ga već morate imati navedenog kao djelatnost od posebnog značaja, bude pod upravom ministarstva koje se bavi onim sektorima koji omogućavaju turizam – prometom, cestama, morskim gospodarstvom. Nema nikakve potrebe imati posebno ministarstvo za to. Osim u Hrvatskoj, gdje se sastav svake vlade kupuje upravo izmišljanjem ministarskih fotelja.
www.index.hr
Jovan Dragišić

Stresna sezona - hoteli pred kolapsom

hoteli poluprazni Dok se u Hrvatskoj na kraju lipnja odmara oko 350 tisuća turista, taj mjesec odavno nije prolazio sa više stresa u turističkim uredima i hotelskim kućama kao ove godine: svaki novi dan za turističke operativce donosi pitanje kada će krivulja značajno usporenog bookinga konačno krenuti uzlazno. A ona još uvijek miruje. S druge, pak, strane, nikada kao ove godine hotelijeri nisu bili suočeni sa tako velikim rastom cijena svih ulaznih troškova koji doslovno prijete financijskim kolapsom, a koji su za pojedine namirnice i energente i do 100 posto veći nego lani u isto vrijeme. Kako sve to “pokriti” cijenom dogovorenom s inozemnim partnerima lanjske jeseni, pitanje je sa kojim će poput noćne more hotelijeri živjeti idućih mjeseci. Nakon ožujka i travnja u kojemu su turističke tvrtke i organizatori putovanja diljem Europe nudili na tržištu značajne popuste za rane rezervacije, što je i ubrzalo odluke o putovanju potencijalnih gostiju, Europljani su odlučili malo pričekati prije nego se definitivno odluče hoće li i gdje na odmor. Naravno, pri tome najviše čekaju “last minute” ponudu koja još nije počela, računajući kako će na njoj najviše uštedjeti. Lipanj je u dosadašnjem dijelu donio manje-više lanjske rezultate, tek kod pojedinih tour-operatora kao njemački ITS značajno manje gostiju. To bi prema procjenama značilo da je do kraja idućeg tjedna Jadran za mjesto odmora samo u lipnju odabralo oko 1,3 milijuna turista, dok ih se Hrvatsku u prvoj polovici godine odlučilo nešto više od tri milijuna. Rujan je, međutim, već sada tako dobro prodan da se posezonskim rezervacijama na cijeloj obali najviše hvale. Ono što će, međutim, sa svakim novim toliko čekanim gostom stići hotelijerima i ugostiteljima jesu potpuno sigurni gubici u odnosu na planirane prihode. Cijene goriva koje su značajno veće, struje, vode te posebno namirnica, zadaju glavobolju svim financijskim službama. Ako rezultati fizičkog prometa budu na razini rekordnih lanjskih, a to znači gotovo 11 milijuna turista, gubici u hotelskim kućama mogli bi doseći neočekivane brojke. Samo ulje kao jedna od temeljnih namirnica u ugostiteljstvu hotela sa 4,20 kuna koliko je litra bila lani, ove godine je gotovo 8 kuna, maslac, mlijeko, kruh, meso.... Gotovo i nema namirnice koja je zadržala cijenu iz lanjske jeseni kada su hotelijeri izlazili sa svojim cijenama na tržište, pa jednostavno nikome nije jasno kako će sa lanjskim cijenama pansiona pokriti stvarne troškove poslovanja. Njemačke su banke u Americi izgubile 24 milijarde eura, cijene benzina su im veće za 50 posto u godinu dana pa 60 posto obitelji koje su naši najčešći gosti još nisu odlučili hoće li na odmor. Nitko ne smije pred tim zatvarati oči i unaprijed proglašavati sezonu uspjelom, dok traje borba za zadnjeg gosta – kaže Selimir Ognjenović, direktor ID Riva Toursa.