Stresna sezona - hoteli pred kolapsom

hoteli poluprazni Dok se u Hrvatskoj na kraju lipnja odmara oko 350 tisuća turista, taj mjesec odavno nije prolazio sa više stresa u turističkim uredima i hotelskim kućama kao ove godine: svaki novi dan za turističke operativce donosi pitanje kada će krivulja značajno usporenog bookinga konačno krenuti uzlazno. A ona još uvijek miruje. S druge, pak, strane, nikada kao ove godine hotelijeri nisu bili suočeni sa tako velikim rastom cijena svih ulaznih troškova koji doslovno prijete financijskim kolapsom, a koji su za pojedine namirnice i energente i do 100 posto veći nego lani u isto vrijeme. Kako sve to “pokriti” cijenom dogovorenom s inozemnim partnerima lanjske jeseni, pitanje je sa kojim će poput noćne more hotelijeri živjeti idućih mjeseci. Nakon ožujka i travnja u kojemu su turističke tvrtke i organizatori putovanja diljem Europe nudili na tržištu značajne popuste za rane rezervacije, što je i ubrzalo odluke o putovanju potencijalnih gostiju, Europljani su odlučili malo pričekati prije nego se definitivno odluče hoće li i gdje na odmor. Naravno, pri tome najviše čekaju “last minute” ponudu koja još nije počela, računajući kako će na njoj najviše uštedjeti. Lipanj je u dosadašnjem dijelu donio manje-više lanjske rezultate, tek kod pojedinih tour-operatora kao njemački ITS značajno manje gostiju. To bi prema procjenama značilo da je do kraja idućeg tjedna Jadran za mjesto odmora samo u lipnju odabralo oko 1,3 milijuna turista, dok ih se Hrvatsku u prvoj polovici godine odlučilo nešto više od tri milijuna. Rujan je, međutim, već sada tako dobro prodan da se posezonskim rezervacijama na cijeloj obali najviše hvale. Ono što će, međutim, sa svakim novim toliko čekanim gostom stići hotelijerima i ugostiteljima jesu potpuno sigurni gubici u odnosu na planirane prihode. Cijene goriva koje su značajno veće, struje, vode te posebno namirnica, zadaju glavobolju svim financijskim službama. Ako rezultati fizičkog prometa budu na razini rekordnih lanjskih, a to znači gotovo 11 milijuna turista, gubici u hotelskim kućama mogli bi doseći neočekivane brojke. Samo ulje kao jedna od temeljnih namirnica u ugostiteljstvu hotela sa 4,20 kuna koliko je litra bila lani, ove godine je gotovo 8 kuna, maslac, mlijeko, kruh, meso.... Gotovo i nema namirnice koja je zadržala cijenu iz lanjske jeseni kada su hotelijeri izlazili sa svojim cijenama na tržište, pa jednostavno nikome nije jasno kako će sa lanjskim cijenama pansiona pokriti stvarne troškove poslovanja. Njemačke su banke u Americi izgubile 24 milijarde eura, cijene benzina su im veće za 50 posto u godinu dana pa 60 posto obitelji koje su naši najčešći gosti još nisu odlučili hoće li na odmor. Nitko ne smije pred tim zatvarati oči i unaprijed proglašavati sezonu uspjelom, dok traje borba za zadnjeg gosta – kaže Selimir Ognjenović, direktor ID Riva Toursa.

Rapska fjera – povratak u prošlost

Otok Rab, smješten u Kvarnerskoj uvali i pod Velebitskim gorjem, uz srdačnu dobrodošlicu i kvalitetnu turističku ponudu poznat je i po zanimljivim običajima koji svake godine ožive pred očima turista.

Srednjovjekovne viteške igre, natjecanje rapskih samostreličara, priređuju se u Rabu 9. svibnja, 25. lipnja, 27. srpnja kao i 15. kolovoza, a središnji je događaj, spomen na nekadašnje slavlje kad je Rab slavio oslobađanje od Mlečana i samostalnu općinu – municipij, ljetni festival Rapska fjera od 25. do 27. srpnja. Tijekom tih dana grad postaje velika pozornica na kojoj kostimirani Rabljani gostima pokazuju tradicionalne, umjetničke i obrtničke radove. Velika je završnica Rapske fjere viteški turnir, svečana parada i nadmetanje u streličarstvu rapskih vitezova, kada se slavi i dan zaštitnika grada Sv. Kristofora.

Inače, otok Rab – gostima poznat i po izvanredno lijepoj prirodi kojoj su zaštitni znak i otočke plaže te borova šuma – u jednom danu može primiti oko 3500 gostiju u hotelima i turističkim naseljima, oko 5000 gostiju u kampovima, dok u privatnom smještaju ima mjesta za više od 20.000 ljudi. Na otoku su i dvije marine.

Užitku boravka na otoku Rabu pridonosi i kvalitetna gastronomska ponuda, iz koje uz svježu morsku ribu izdvajamo poznatu rapsku tortu što se i danas pripravlja po receptu starom osam stoljeća te je gostima najdraži desert, ali i jedan od najzanimljivijih otočkih suvenira.

Rab je jedan od Kvarnerskih otoka; manji od Cresa/ Lošinja ili Krka, ali možda najljepši, svakako najzeleniji...Otok zatvaraju tri strma grebena, a klima je uvijek blaga i ugodna. Istočna, Velebitska strana otoka je pusta, to su burom pometeni vrsi brda Kamenjak koji impresioniraju svakog novog posjetioca otoka. Unutrašnjost otoka je kontrastno zelena, okrenuta uzgoju maslina i vinove loze. Zapadne obronke zarezuju uvalice i pokrivaju šume crnike koje mame na šetnju i ljenčarenje. Otok Rab sastavni je dobro poznato turističko odredište još s početka 20 st. a svaki gost koji je na otoku Rabu prvi puta, pronaći će tragove prošlosti u arhitekturi starog grada Raba očuvanih u svom punom sjaju i autohtonosti. Pored istoimenog antiknog grada, u različitim djelovima otoka Raba smjestilo se preostalih sedam idiličnih mjesta: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar. U svakom od tih malih mjesta pronaći ćete predivne plaže, bistro more i svoj smještaj u kvalitetnim apartamanima ili sobama koje za vas imamo u ponudi.

Astronomske cene u navijačkoj zoni
Reuters-B-92

Tokom Evropskog prvenstva u fudbalu "Euro2008" mnogi posetioci Beča upitaće se gde da sebi kupe nešto za piće ili jelo, jer su, u navijačkoj zoni, u centru grada, suočeni sa astronomskim cenama.

Tako u navijačkoj zoni jedan kebab, aktuelno najomiljenije brzo jelo u Austriji, košta 5 evra. Jedno veliko pivo staje 4,50 evra, a velika "pivska pereca" 2,50 evra. Zbog astronomskih cena savetuje se navijačima da, ukoliko to mogu i žele, jedu i piju van ove zone "skupoće".

Tako se u restoranima, na primer, kod pijace "Našmarkt", koja je nedaleko od navijačke zone, može pojesti čitav jedan meni od 5,50 evra. Isto tako mnogo jeftiniji su štandovi na kojima se prodaju viršle, koji se nalaze izvan navijačke zone, a gde se par viršli može pojesti za oko 3 evra, i veliko pivo popiti za 2 evra.

Pored toga stoji na raspolaganju i lanac restorana brze hrane "Mek Donalds" u kojima za svotu novca, koje bi gost "Euro2008" potrošio u navijačkoj zoni, može više i bolje da se nahrani. Tako jedan "Big mek meni" staje 5,19 evra, a ako se želi veliko pivo ono košta 2,19 evra.

Još skuplje od štandova u navijačkoj zoni su jedino restorani u toj zoni. Tako kafe "Landtman" za vreme "Euro2008" nudi posebne "fudbalske ponude". Veliko pivo, na primer, tamo staje 4,90 evra, a kobasica 9 evra, tost 8 evra.

Inače, u Austriji stalno rastuća inflacija biće podstaknuta Evropskim prvenstvom u fudbalu, ocenjuje Nacionalna banka Austrije (OENB).

Prema studiji OENB visoki nivo cena biće u junu, zbog Evropskog prvenstva, poveća za 0,4 odsto. Glavni ekspert OENB Peter Moslehner očekuje poskupljenje hotela za 10 odsto i namirnica za 3 odsto. U pojedinim oblastima poskupljenje može iznositi preko 20 odsto. Ta Studija, inače, nije uzela u obzir visoke cene u tzv. "navijačkoj zoni", koje su mnogo više nego u ostalim delovima grada.

Predsednik Radničke komore (AK) Herbert Tumpel upozorio je da bi Evropsko prvenstvo moglo dovesti do trajnog povećanja cena. Zbog toga je AK pre početka Evropskog prvenstva sprovela analizu stanja u trgovini, gastronomiji i uslugama.

"Od ponedeljka će naši kontrolori cena analizirati da li je došlo do drugog talasa povećanja cena", najavio je Tumpel.

Ministarstvo za socijalna pitanja pokrenulo je nadgledanje cena namirnica, kako bi se sprečilo dizanje cena za vreme Evropskog prvenstva. U Austriji, koja zajedno sa Švajcarskom organizuje Evropsko prvenstvo, utakmice ovog velikog takmičenja igraju se u četiri grada - Beč, Salcburg, Insbruk i Grac.