|
|
Blog
|
Josipović: Senj ima brojne projekte i novu perspektivu |
|
|
|
|
Aleksandar Opsenica
|
|
Tuesday, 24 April 2012 |
| DAN SENJA I BLAGDAN SVETOG JURJA SVEČANOST U GRADU POD NEHAJEM UVELIČAO I HRVATSKI PREDSJEDNIK |
| Josipović: Senj ima brojne projekte i novu perspektivu |
| |
Senj danas treba tražiti nove mogućnosti razvoja. Raduju me projekti koji se provode, a posebno oni iz programa Europske unije, rekao je predsjednik RH dr. Ivo Josipović
Slađana VIGNJEVIĆSnimio Damir ŠKOMRLJ
|
| |
 SENJ Danas treba tražiti nove mogućnosti razvoja Senja. Primjerice, bura koja je nekada bila problem i prepreka, danas može biti prednost, ukoliko se iskoristi za stvaranje energije. Ono što smo smatrali slabošću, danas nam može biti temelj uspjeha, Senj danas ima novu perspektivu, čemu u prilog idu podaci o brojnim projektima koji se provode na ovim prostorima, a posebno me raduju oni iz programa Europske unije, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović tijekom jučerašnje Svečane sjednice Grada Senja, održane povodom proslave Dana grada i blagdana Svetog Jurja u tvrđavi Nehaj, kojoj su nazočili brojni gosti i uglednici. Uz gradonačelnika Senja Darka Nekića te zamjenika župana Ličko-senjske županije Milana Krmpotića, proslavu Dana Senja uveličali su i Siniša Tatalović iz Ureda predsjednika, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Jerome Pasquier, te delegacije prijateljskih gradova, mađarskog Koszega, austrijskog Parndorfa, slovačkog Seneca, francuskog Sorbiersa te poljskog Wieluna.
Ljudi sve manje
Za zabavni dio programa zadužene su bile članice ženske klape Senjkinje koje su u nekoliko navrata izvodeći pjesme, nastale još u srednjem vijeku, podsjećale na bogatu povijest grada koji je postojao još u predrimsko doba te se danas smatra najstarijim gradom na gornjem Jadranu. Senj je poznat po uskocima, hrabrim srednjovjekovnim ratnicima koji su se borili protiv Venecije i Turaka, a sjedište im je bilo u kuli Nehaj, najpoznatijem simbolu današnjeg Senja u kojoj je ovih dana upriličena izložba fotografija »Francuski gradić Sorbiers«.
Jedan od simbola Senja je i snažna bura, kako je spomenuo i predsjednik Josipović, koja vrlo često i intezivno puše u tom gradu, te stvara probleme. Zbog takvog se vremena, među ostalim, u Senju nikada nije razvio kupališni turizam, a zbog nedostatka turizma i nepovoljne klime za ekonomski razvoj, u Senju je već godinama prisutan stalni odljev stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine bilo ih je tek nešto više od sedam tisuća, dok ih je prije rata bilo ih oko deset tisu
|
Povelje Grada Senja
Ovogodišnje povelje Grada Senja uručene su dr. sc. Milani Černelić, dr. sc. Marijeti Rajković Iveta i prof. Tihani Rubić za promicanje ruralnog dijela Grada Senja, s obzirom da je tema njihova projekta »Identitet i etnogeneza Bunjevaca«. Nagradu Grada za promicanje Senja i senjske čakavštine diljem Hrvatske dobila je prof. Silvija Benković Peratova, dok je mag. nov. i oecc. Dorotea Prpić, direktorica Razvojne agencije Senj d.o.o. nagrađena za doprinos u razvoju Senja po pitanju pomoći malom gospodarstvu te realizaciji infrastrukturnih, obrazovnih i drugih programa.
Nekić: Žuta Lokva najavljena, zaboravljena pa izbrisana
– Gradnja autoceste prema Žutoj Lokvi bila je najavljena u predizbornoj kampanji 2003. godine, pa zaboravljena 2007., dok je 2011. izbrisana, rekao gorućem gradskom problemu gradonačelnik Nekić, s nadom da takav odnos prema Senju više neće ponavljati.
|
ća. Neka senjska naselja gotovo pa izumiru, poput Jablanca iz kojeg će se uskoro trajekt preseliti u Stinicu. Senj zato danas mnogi smatraju, kada je turizam u pitanju, tek odmorištem na proputovanju magistralom.
Upravo se o problemu pada broja stanovnika, iako u svečarskom raspoloženju, dotaknuo i gradonačelnik Senja Darko Nekić.
– Broj stanovnika se smanjuje, smanjuje se i broj gospodarskih subjekata, poduzeća i obrta, dok broj nezaposlenih ima tendenciju rasta već 20 godina. Nije takvo stanje isključivo zbog gospodarske krize, već gro problema leži u zaobilaženju Senja i ovog dijela Hrvatskog primorja pri određivanju prioriteta izgradnje velikih infrastrukturnih državnih projekata poput autocesta, željezničkih pruga, luka, plinovoda i sličnog, rekao je Nekić navodeći najsvježiji primjer autoceste Križišće-Žuta Lokva čiju izgradnju, kaže, očekuju već deset godina.
Poslovne zone
S druge strane medalje, u Senju je ipak nešto bolje, ako ne i puno više. Naime, u funkciju su stavljene dvije važne poslovne zone Burnjak i Krasno, a na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća prihvaćen je niz projekata, među kojima su i izgradnja solarne elektrane, kao i dviju novih vjetroelektrana na području Krivog puta i Vratnika, te izgradnja hotela u uvali Žrnovnica. Uz to, u proteklih godinu dana, Senj je dobio sredstva iz EU fondova, i to za turističku valorizaciju kulturno-povijesne baštine i javne infrastrukture parka Nehaj, te kanalizaciju Trbušnjak, dok je u izvođenje pripremnih radova, za projektiranje i izgradnju pristupne ceste Doma za stare i nemoćne osobe do sada utrošeno više od sedam milijuna kuna. Tijekom svečanosti proslave Dana Senja, potpisan je ugovor između Grada Senja i Udruge Sanus o pravu građenja rehabilitacijskog centra u Krasnu za djecu liječenu i oboljelu od malignih bolesti, za što je Grad Senj donirao zemljište. |
|
|
|
Top 10 najlepših barova na krovovima zgrada |
|
|
|
|
Aleksandar Opsenica
|
|
Saturday, 14 April 2012 |
Top 10 najlepših barova na krovovima zgrada
Čini se da svaki veći grad ima barove na krovovima zgrada. Neki od ovih barova su toliko popularni da vam treba ključ-kartica ili VIP propusnica da biste ušli. Ukoliko zanemarimo to, ovi barovi zaista jesu predivni i pažljivo dizajnirani. Ako ništa drugo, ne možete osporiti pogled na grad koji je prosto magičan.
Vue Bar, Šangaj
Enterijer ovog bara je izrađen od drveta. Na sredini je kružni koktel bar, kao i đakuzi okružen krevetima i foteljama
Hilton Sent Luis, Sent Luis
Dobar dizajn i udobnost su prednosti ovog bara. Ovde se može uživati i preko zime zbog velikog kamina koji je postavljen nasred prostorije
Sky Blue, Juta
Ovaj bar je pored veličanstvenog pogleda i prirode čuven i po zimskom koktelu “Pommard”
Luna Bar, Meksiko
Ovaj bar je prijatno mesto za posmatranje i uživanje. Idealan za romantične večere i sastanke
Sky Yard, Toronto
Ovaj bar/bazen se nalazi na krovu hotela “Drake”. Zanimljivo je to da ljudi rezervišu sobe na jednu noć samo da bi imali pristup ovom baru
Mikia, Istanbul
Najekskluzivniji krov u Istanbulu je poznat po izuzetno pozitivnoj atmosferi. Ova kombinacija bara i restorana takođe ima otvoren bazen i stalnog DJ-a
Sky Bar, Bangkok
Zovu ga “Bar na krovu sveta”. Izuzetno luksuzan, nalazi se na 63. spratu jednog od najboljih restorana u Bangkoku
Ozone, Hong Kong
Nalazi se na vrhu najvišeg hotela na svetu. Dnevni boravak i terasa su na otvorenom na 118. spratu Međunarodnog trgovinskog centra
6 at 6, Thompson hotel, Njujork
Nalazi se na Menhetnu, udoban i moderno opremljen, sa spoljnim kaminom. Sadrži i Suši bar sa uvučenim krovom za sve vremenske prilike
The Four Seasons, Mumbai
Nalazi
|
|
|
Rab živi kao »Sretan otok – Felix Arba« |
|
|
|
|
Aleksandar Opsenica
|
|
Saturday, 07 April 2012 |
|
NEDJELJKO MIKELIĆ, DIREKTOR UREDA TURISTIČKE ZAJEDNICE RABA, VEĆ NAJAVLJUJE PRIPREME ZA 2013. GODINU
Rab živi kao »Sretan otok – Felix Arba«
Kao najbolji dio naših prednosti moramo isticati gostoljubivost otočana, hotelski smještaj, kvalitetu kampova i obiteljskog smještaja, dobre šetnice i biciklističke staze, očuvanje kulturnih dobara, zdravu gastronomiju i čistoću prirodnih resursa
Romana JURIĆ
Nakon najuspješnije turističke sezone u posljednjih dvadesetak godina, otok Rab spreman je za nove izazove i još bolje rezultate koje turistički radnici očekuju od sezone koja je pred nama. Otočani obavljaju posljednje pripreme na svim razinama, od parkova i javnih površina do hotela, privatnih iznajmljivača, okućnica i terasa, želeći da svaki gost primijeti trud i napor koji su njihovi domaćini uložili tijekom zimskih mjeseci kako bi boravak gostima učinili još ugodnijim i ljepšim. Grad Rab privodi kraju radove na nekoliko značajnih projekata za budućnost razvoja otoka, poput sustava odvodnje otpadnih voda, te istovremeno započinje neke po uzoru na europske zemlje, poput korištenja alternativnih izvora energije ili prikupljanja i korištenja otpada. Puno je posla napravljeno, a o dijelu za koji je zadužena Turistička zajednica razgovarali smo s direktorom Ureda TZG Raba Nedjeljkom Mikelićem.
Obilježavanje staza
Jeste li zadovoljni pripremama za turističku sezonu?
– Kao i svih prijašnjih godina, tako i ove, TZG Raba počela je s pripremama već u listopadu prošle godine, i pripremni smo posao odradili u potpunosti. U suradnji s Gradom Rabom potpomažemo i sufinanciramo uređenje javnih površina, odnosno plaža, te smo pripremili obnovu obilježavanja dijela biciklističkih i pješačkih staza, redizajnirali i otisnuli gotovo sve promidžbene materijale koji su već od 1. travnja spremni za goste, a velik posao odradili smo i za naše iznajmljivače. Radi se o oglašavanju i pozicioniranju smještajnih kapaciteta obiteljskog smještaja na web portalu turističke zajednice. Također, pripremljen je program proljetno-prvomajskih blagdana uključujući i Dane Grada Raba, kao i kompletan kalendar događanja. Na ulazima u naše TIC-eve bit će postavljene dvije table s QR kodovima TZG Raba, a obavili smo i ostale tekuće poslove održavanja već postojećih projekata. Sve to daje nam za pravo da se već polako pripremamo za 2013. godinu, jer što se tiče poslova i zadaća TZG Raba, mišljenja sam da smo se dobro pripremili i da poslovna godina može započeti.
Kako su Rab i Kvarner predstavljeni na turističkim sajmovima i koji je nastup bio najznačajniji?
– Teško je izdvojiti koji je nastup Raba najznačajniji na ovogodišnjim sajmovima. Svaki je poseban i vrlo važan za našu promociju. Ono što je važno reći je da smo mi ove godine u suradnji s hotelskom kućom Imperial d.d., HTZ-om i TZ PGŽ-om i samostalno nastupili na ukupno 19 sajmova diljem emitivnih europskih turističkih tržišta. Prema informacijama sa sajmova, bez obzira što je trend sajamskih nastupa u opadanju, interes za naš otok postoji, prepoznati smo u Europi, i svi naši informatori gotovo na svim sajmovima govore o podjeli svih dostavljenih promidžbenih materijala, što je jedan od dobrih preduvjeta za uvod u isto tako dobru turističku godinu.
Rab se uključio u projekt Kvarner family. Koliko će taj projekt u smislu kvalitete ponude i promidžbe donijeti Rabu?
– Obiteljski smještaj, ne samo na Kvarneru nego i na našem otoku, čini više od polovice ukupnih smještajnih kapaciteta, što ukazuje na potrebu boljeg tržišnog pozicioniranja obiteljskog smještaja, PONUDA
Turističku ponudu temeljit ćemo na ponudi za obitelji s djecom, nautici, separatima u turizmu, ponudi kulturnog i doživljajnog turizma uz plasman domaćih eko-otočnih proizvoda, te povećanje prometa, ali na način da se ne povećava iskoristivost postojećih smještajnih kapaciteta. Isto tako moram reći da je nezaobilazni dio održivog razvoja energetska učinkovitost, korištenje alternativnih izvora energije, sunca, mora, vjetra, zatim edukacija, recikliranje otpada i njegova odvožnja s otoka, razvoj biciklističkih staza i glavnih prometnica te povezivanje malih lokalnih proizvođača. Rab je odredište koje je u trendu, bogate kulturno povijesne baštine, tradicije i velike bioraznolikosti te u konačnici velikih potencijala čiji će uspjeh biti zagarantiran daljnjim angažmanom lokalnog stanovništva na svim resursima koji prate razvoj turizma, kaže Mikelić.
uključivanjem naše zajednice u županijski projekt Kvarner family. To je nadopuna postojećem sustavu PONUDA
Turističku ponudu temeljit ćemo na ponudi za obitelji s djecom, nautici, separatima u turizmu, ponudi kulturnog i doživljajnog turizma uz plasman domaćih eko-otočnih proizvoda, te povećanje prometa, ali na način da se ne povećava iskoristivost postojećih smještajnih kapaciteta. Isto tako moram reći da je nezaobilazni dio održivog razvoja energetska učinkovitost, korištenje alternativnih izvora energije, sunca, mora, vjetra, zatim edukacija, recikliranje otpada i njegova odvožnja s otoka, razvoj biciklističkih staza i glavnih prometnica te povezivanje malih lokalnih proizvođača. Rab je odredište koje je u trendu, bogate kulturno povijesne baštine, tradicije i velike bioraznolikosti te u konačnici velikih potencijala čiji će uspjeh biti zagarantiran daljnjim angažmanom lokalnog stanovništva na svim resursima koji prate razvoj turizma, kaže Mikelić.
kategorizacije, na dobrovoljnoj je osnovi, a ima cilj povećanje konkurentnosti i razine kvalitete obiteljskog smještaja. Naši će se iznajmljivači moći oglasiti na našim web stranicama s ukupnom smještajnom ponudom. Na osnovi tih podataka pripremit ćemo zajednički katalog privatnog smještaja za sajamske prezentacije 2013. godine, a uz to će se moći oglasiti i hot spotom na našem web portalu visokorezolucijskih fotografija koji će biti uska poveznica s oglašavanjem smještajnih kapaciteta na web portalu. Isto tako, već petu godinu zaredom osigurana im je prijava i odjava turista putem weba. Sve poslove osim hot spota osiguravamo za naše iznajmljivače besplatno sa željom da prepoznaju proizvode, da se uključe u oglašavanja i da u konačnici ujedinimo i okrupnimo ukupnu ponudu obiteljskog smještaja, naravno i oglašavanja u projekt Kvarner family.
Daljnji razvoj
Kako i u kojem smjeru vidite razvoj turizma na otoku?
– Nakon utvrđivanja otočnih resursa na kojima se može razvijati održivi turizam i u smjeru njegova daljnjeg razvitka, a sve na temeljima već postojećih strateških dokumenata Grada Raba i samog opredjeljenja destinacije da se razvija kao »Sretan otok – Felix Arba«, temeljimo i komparativne prednosti našega otoka na osnovi kojih se želimo dalje promovirati. Očekujemo da se Rab razvija na isključivo održivim temeljima, a najvažniju granu gospodarstva – turizam i njegov razvoj moramo podržati i u budućnosti. Znamo da su kućni budžeti stanovništva potpuno ili djelomično vezani uz prihode od turizma, pa svi moramo težiti ka cjelogodišnjem poslovanju u turizmu koji ne smije na otoku biti monokultura jer razvoj turizma doprinosi i općim koristima. Kao najbolji dio naše ponude i komparativnih prednosti moramo isticati gostoljubljivost otočana, hotelski smještaj, kvalitetu kampova i obiteljskog smještaja, kvalitetu šetnica i biciklističkih staza, očuvanje kulturnih dobara i baštine, ponudu evenata, zdravu lokalnu gastronomiju, čistoću prirodnih resursa i mogućnosti aktivnog odmora. |
|
|
Najveća kolektivna tužba u RH: Tuže osam banaka |
|
|
|
|
Aleksandar Opsenica
|
|
Tuesday, 03 April 2012 |
DOSTA JE PLJAČKE!Najveća kolektivna tužba u RH: Tuže osam banaka
Franak i "Potrošač" potpisali su početkom godine dogovor o suradnji kako bi stekli pravnu osnovu za podizanje kolektivne tužbe protiv banaka u Hrvatskoj od kojih sudskim putem traži zaštitu prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom.
Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača "Potrošač" u ime udruge Franak podiže najveću kolektivnu tužbu u Republici Hrvatskoj protiv osam poslovnih banaka.
Naime, udruge Franak i "Potrošač" potpisali su početkom godine dogovor o suradnji kako bi stekli pravnu osnovu za podizanje kolektivne tužbe protiv banaka u Hrvatskoj od kojih sudskim putem traži zaštitu prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom.
Trgovački sud u Zagrebu jednom je već odbio prvu kolektivnu tužbu udruge Franak jer ta udruga za to nije ovlaštena. Prema Zakonu o zaštiti potrošača, odnosno Vladinoj uredbi koja iz njega proizlazi, "Potrošač" je jedna od sedam institucija koje su ovlaštene za podizanje kolektivnih tužbi u Hrvatskoj.
Ovo je tek početak...
Potrošač je bankama koje namjerava tužiti već uputio predtužbeno upozorenje, sukladno zakonom propisanoj proceduri. Upozorenje je poslano sljedećim bankama: Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste & Steiermärkische bank d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Hypo Alpe-Adria-B d.d., Hrvatska poštanska banka, OTP banka Hrvatske d.d., Societe Generale – Splitska banka d.d., Volksbank d.d.
Iz udruge Franak su u vrijeme kada je potpisivan dogovor s "Potrošačem" najavili kako je to tek početak te da su svjesni da im predstoji dugotrajna pravna bitka, ali poručuju: "Od borbe za zaštitu prava korisnika kredita, kako u CHF, tako u eurima, ne odustajemo".
Tužba nije sve
"Osim tužbe ostaje još mnogo toga za napraviti kako bi se klijenti banaka u Hrvatskoj zaštitili i doveli u mnogo bolji položaj od sadašnjeg, do razine pravne zaštite korisnika financijskih usluga u EU", poručili su tada iz udruge Franak.
Povodom najave o kolektivnoj tužbi, udruga je zakazala i konferenciju za novinare koja će se održati u četvrtak u Zagrebu. Na konferenciji će se govoriti o temeljima tužbenog zahtjeva, nedopuštenim i nepoštenim praksama banaka i zaštiti kolektivnih interesa potrošača.
J.Š.
03.04.2012.
|
|
|
MAŠKARANA SUBOTA OD KUKULJANOVA, PREKO BRIBIRA I NOVOG VINODOLSKOG DO SENJA |
|
|
|
|
Aleksandar Opsenica
|
|
Monday, 30 January 2012 |
| MAŠKARANA SUBOTA OD KUKULJANOVA, PREKO BRIBIRA I NOVOG VINODOLSKOG DO SENJA |
| Svugdje dobro, a u Senju pravi karnevalski urnebes |
| Četvrta maškarana subota u istočnom dijelu Primorja ostat će zapamćena po velikom broju kostimiranih ljudi, po prepunim plesnim salama i po urnebesnoj zabavi. Još tri i ode Pust 2012. u legendu |
| |
 Meštrice i meštri brazilske sambe u Senju, »misice sexa« u Novom Vinodolskom, škrbni, ali dobroj kapljici skloni »škoti« u Bribiru, te »rozi plamenci« na Kukuljanovu, samo su mali dio čudnovatog maškaranog svijeta, kojem je naša reporterska ekipa svjedočila u obilasku domova kulture u istočnom dijelu riječkog prstena i senjskoj diskoteci Magnus, sjecištu svih maškaranih zbivanja u gradu pod Nehajem. No, krenimo redom, i to iz Magnusa, gdje je u subotu sve odjekivalo od dinamične i brze brazilske sambe, kojoj je ritam udarala senjska grupa »Samba ispod volte«, prva samba baterija u Hrvatskoj pod vodstvom meštra Serđa Filipovića. Vruću atmosferu uz pratnju bubnjeva i perkusija »Sambe ispod volte« strastvenim plesom stvarala je prava Brazilka Ana Claudia Glavina, koja u grad pod Nehajem ovog karnevala redovito navraća iz Splita, gdje je iz rodne zemlje doselila zbog ljubavi. Pravom brazilskom karnevalskom šušuru nije moglo odoljeti ni više od pedeset članova Karnevalske grupe »Krasica pa Rio«, čiji blještavi kostimi redovito evociraju na svjetsku meku karnevala, Rio de Janeiro.
Samba ispod volte
– Pun autobus nas iz Krasice došao je večeras u Senj na poziv naših prijatelja iz grupe »Samba ispod volte«. Primili su nas vrhunski i jako smo zadovoljni njihovim gostoprimstvom, a dogovorili smo zajednički nastup na velikoj završnoj povorci Riječkog karnevala, kaže Boris iz grupe »Krasica pa Rio«, a kako je došlo do te suradnje pojasnio je Petar Tomljanović, neslužbeni glasnogovornik domaćina kazavši – drago nam je da su Krasičari došli u Senj, a mi ćemo im uzvratiti posjet na Riječkom karnevalu i popratiti njihov nastup našom samba glazbom. To je jedino što im je dosad nedostajalo. Imaju masku i duh Ria, a sad će imati i pravu samba bateriju iza sebe. Naša samba baterija osnovana je 2006. godine zahvaljujući pomoći prijatelja iz Beča, okupljenih u »Vienna Samba Project«. Podučavali su nas puna tri mjeseca, a prvi samostalni nastup imali smo na senjskom ljetnom karnevalu. Večeras su s nama i gosti iz Beča, ljudi koji su nam pomogli pri osnivanju, a to su Liana Zistuberi, Markinho i Brigitte, objašnjava Tomljanović.
Stara senjska tradicija nalaže, »ni za živu glavu ne skidaj masku s lica«, a ovog se pravila i u 354. godini Senjskog karnevala držao sav zakrabuljeni svijet, što se u subotu okupio u Magnusu. Nadaleko poznati i originalni maškarani balovi u ovu senjsku diskoteku redovito privlače karnevalske grupe iz susjedne Primorsko-goranske županije, a ove subote, uz Krasičare, u Magnusu su uživale i »chice felipe« iz Meksika, odnosno Joks iz Novog Vinodolskog. Meksikanke iz Novog Ivanu, Dubravku, Snježanu, Ninu, Anu i Irenu na oku je cijelo vrijeme držao Gayatano Lopez Y Martinez Y Gonzales zvani Čiko, u narodu poznat i kao Velid.
Karnevalski duh Nehaja
– Svake godine dolazimo u Senj. Zašto? Zato što je lijepo, bučno, veselo, šareno i blještavo. Baš onako kako mi to volimo, poručile su Meksikanke, prije nego su otplesale dalje sa svojim Čikom.
U Magnusu su se te večeri krabuljale i benavile i »floresite bonite«, kao i cijela hrpa drugih maškaranih likova, koji za svaki pojedini bal pripremaju različite maštovite kreacije. Najbolje maske, već tradicionalno očekuju jako vrijedne nagrade, a meštar senjskog mesopusta Danijel Tomljanović i predsjednik karnevalskog odbora grada Senja Ivan Prpić svim maškarama poručuju da dođu, jer baš sve bit će po njihovom guštu. Tradicionalni zimski maškarani balovi u Magnusu ove su godine doživjeli određene promjene.
– Na svaki bal dolaze nam gosti iz cijele Hrvatske. Dosad su nas posjetili riječki Oldtimeri, iz Dalmacije pristigli su Feštari iz Kaštela, a do kraja karnevala ugostit ćemo maškare iz Novog, Kraljevice, Klenovice, te naše domaće maškare iz Sv. Jurja i Krasnog. U Senju se i ove zime probudio pravi karnevalski duh i pozivamo sve da dođu u pravu prijestolnicu maškara, poručuje Petar Tomljanović.
Poprilično zabavno, rasplesano i nabrijano bilo je i u Novom Vinodolskom, a kako i ne bi, kad su za glazbu bili zaduženi Gustafi, a za pusne nemotarije spremni doktori, sestre i pacijenti iz KBC »Rebro« Rijeka, ili Zoran, Andrea, Željko, Šima, Domingo, Diana, Kristina i Sandra. Neki od pacijenata imali su stvarno »zeznute« tegobe.
Za cuclat'
Na plesnom podiju uživali su i slatki »bombončići« iz domaćih »Baštardi«.
– Da nas kupe, imali bi što cuclat cijelu godinu, poručili su bombončići.
Ništa manje slatko nije bilo ni »pet misica u bijelom« iz Novog Vinodolskog, Ariana, Admira, Patricija, Ljubica i Aleksandra, ili redom miss sexa, miss Rijeke, miss Novog i miss Afrike. Petoj misici, prvoj među plavušama, prijateljice su negdje zagubile lentu, ali to ju nije smetalo.
Nama nije preostalo drugo nego da se složimo i uputimo se prema Bribiru, gdje nas je dočekala nadaleko poznata glazba »Bribirske parade«, te »škoti« iz sela Gradac. Jist ćemo mi baškoti, živit škrbno kot i škoti, njihov je moto. Oni veseliji među njima spremno su podizali kiltove za našeg fotoreportera, a na ogromnoj drvenoj bačvi koji su vukli za sobom imali su izvješenu znakovitu poruku – zajebite standard niski, pijte samo škotski wisky.
Sve prisutne oduševile su četiri opasne »škorpionke« s velikim crnim žalcima, Tamara, Sanda, Vesna i Diana, koje su se do bribirskog doma dovezle ni više ni manje, nego na skateboardu. Pod taktovima grupe Trio Marinero, te večeri rasplesale su se i simpatične »crnkinje« Nevenka, Rajka, Lidija i Jagoda, koje su sve maškare nudile tropskim voćem, a u društvu raznolikih ciganki, vražića, »eurića«, pa i dimnjačara, bile su i tri vatrene kaubojke iz Crikvenice Jana, Andrea i Klaudija, koje su po plesnom podiju natjeravale robijašice iz Grižana Sanju i Elizabetu.
Najbolje godine
Nakon bribirskog škotskog efekta podgrijanog bačvom kapljice koja dušu liječi, u Kukuljanovu susrećemo grobnički »domino efekt«, stare znance još iz Hreljina. Grobničanima su pravili šmrički »plamenci«, smješni klaunovi, jedna grupa crveno-crnih šaljivdžija, te domaće kukuljanske mušketirke.
– Lude smo za maškarama, kažu Ankica i Josipa, a mi ih pitamo gdje im je treća mušketirka.
– Da treća pa mi imamo još dvije mušketirke, Mericu i Paulu, dodaše.
Sve u svemu, tanci u Domu u Kukuljanovu, u organizaciji Kukuljanskih zvončara, pokazali su se pravim mjestom za pusne ludorije za ekipu u najboljim godinama, a sve one koji tamo navrate subotom, očekuje glazbena pratnja grupe Venus, rasplesana atmosfera te prava pusna hrana.
Andrej PETRAK & Ivica TOMIĆ
|
|
|
|
|
| | «« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
| | Stranice 1 - 9 od 94 |
|
Blog 
