hotel Ambasador

O samom poslu, niti Štrok niti Ostoja ne žele govoriti, budući da  su potpisali sporazum o tajnosti. No, u poslovnim krugovima doznaje se da su Ostoja i Štroku još u siječnju nakon dugotrajnih pregovora postigli sporazum, piše Jutarnji list.  Očito je da je nakon osam godina povlačenja po sudovima i Ostoja postao svjestan da neće postići sporazum s vladom koji će se održati, pa je odlučio da njegovo mjesto u pregovorima zauzme netko čiji imidž u javnost nije tako negativno obojen. To se izgleda poklopilo s ambicijom Gorana Štroka koji je i javno objavio svoju ambiciju da od Opatije napraviti “drugi Dubrovnik”.

hotel Palace

Štrok je još od ulaska u riječku Bonaviu tražio priliku za ulazak na opatijsko područje, a hotelsko poduzeće Liburnija sa svojih petnaestak hotela nametnulo se kao logičan nastavak, iako je vlasništvo opretećeno nerješenim sporom države sa Ostojom. Tu situaciju Štrok će navodno nastojati što brže razriješiti i zato je već zatražio razgovore sa potpredsjednikom Vlade Damirom Polančeceom koji je svoj mandat i započeo neuspješnim pokušajem nagodbe s Ostojom.

Takvom konačnom rješenju, kako se čini, ne bi se protivila lokalna vlast koja je prošle godine dobila kontrolni paket u LRH. Opatijski gradonačelnik Amir Muzur, koji je ujedno i član nadzornog odbora te hotelske kuće potvrdio nam je jučer da je “glasina” o sporazumu Ostoje i Štroka došla i do njega, ali ju nije bio u mogućnosti provjeriti, piše Jutarnji list.

"Štrok je dovoljno kavalitetan hotelijer da bi Opatiji bio interesantan kao partner. Riječ je o hotelijeru od formata" kazao je Muzur. Objašnjava kako će u bilo kojem slučaju raspleta država biti ključan igrač, ali da Grad Opatija ne bi imao ništa protiv uključivanja Štroka u trojni ugovor.

Po njemu bitno je da partneri kroz razgovore s Gradom pronađu način da Opatija zadrži 25 plus jednu dionicu LRH. Gradu je ta stavka očito bitna, jer je sigurno da će Štrok, u slučaju proiztivne nagodbe s državom, morati uložiti značajn iznos u Liburniju kako bi hotele digo na razinu ostalih iz njegovog lanca Jadranski Luksuzni Hoteli. 

Po nekim neslužbenim procjenama, cijeli posao, ako ga Vlada bude voljna zaključiti, mogao bi biti završen do jeseni. Time bi Darko Ostoja u potpunosti izvukao iz priče o kuponskoj privatizaciji. Naime, nejgovi sporovi s državom traju još od 2000. godine.  Ostoja kao i čelnici drugih privatizacijsko-inesticijskih fondova tužili su državu za naknadu štete nakon što nisu uspjeli s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem uopće razgovarati o mogućoj zamjeni dionicama koje su dobili za vrijeme kuponske privatizacije. Liburnija nije bila Ostojin prvi izbor, ali nakon što su dobili prve pravorijeke u svoju korist i on smanjio svoja očekivanja, tražio je upravo dionice opatijskog hotelskog poduzeća.

hotel Kvarner

Prošle godine Ivo Sanader je ispunio svoje obećanje, pa je i Opatija dobila 25 plus jednu dionicu. Tada je Ostoja i modificirao jednu od tužbi, po kojoj traži vlasništvo nad 59 posto dionica LRH i umjesto paketa koji je otišao Opatiji obeštećenje od 70 milijuna eura. Na toj tužbi, za koju je ročište zakazano u lipnju, temelji se i sporazum Darka  Ostoje i Gorana Štroka.