Otkrivamo plan razvoja hrvatskog turizma koji bi se u sljedećih deset godina trebao globalno nametnuti kao jedinstvena lifestyle destinacija
2018. od turizma 20 milijardi eura
Autor Radmila Kovačević
       

       
Za deset godina Hrvatska bi trebala ugošćivati 17 milijuna gostiju, imati 76 milijuna noćenja, a 2018.  od turizma bi ubirala i gotovo 20 milijardi eura. Kako do šest milijuna turista, 20 milijuna noćenja i 13 milijardi eura više nego sada razrađeno je u radnoj verziji strateškoga marketinškog plana hrvatskog turizma, koji se još čuva u priličnoj tajnosti, a idućeg će tjedna biti prvi put predstavljen hrvatskoj javnosti.

Sa strateškim se marketinškim planom malo požurilo i dolazi prije  razvojne strategije domaćeg turizma, ali su autori iz španjolske konzultantske kuće THR i zagrebačkoga Horwath consultinga, na narudžbu Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, stoga ugradili i neke dodatne razvojne smjernice. Svakako, svojevrsnoj stihiji i nekontroliranu razvitku domaćeg turizma u kojem je Hrvatska, kako kažu neki stručnjaci, iz zimmer frei prešla u odredište apartman frei, uskoro bi trebao doći kraj.



Prodaja doživljaja
Za deset godina, prema viziji iz SMP-a koju doznajemo od upućenih turističkih radnika, Hrvatska bi morala postati jedno od pet europskih odredišta specijaliziranih za iskustvena putovanja i trebala bi se globalno nametnuti kao jedinstvena destinacija life style. Putovanje u Hrvatsku bilo bi dio životnog stila, a naši bi gosti bili svjetski trendseteri.

Veliki će se zaokret prvo vidjeti u restrukturiranju  kapaciteta. S obzirom na ukupan broj (danas hrvatski turizam može u jednom danu ugostiti oko devetsto tisuća turista) velikih promjena ne bi trebalo biti. Promjene su, kako nam potvrđuje više upućenih sugovornika, rezervirane za vrstu. Tako bi, prema planu iz SMP-a, za deset godina hrvatski turizam umjesto sadašnjih 114.000 trebao imati 220.000 hotelskih postelja, što je jedan od prvih preduvjeta za sezonu dulju od tri mjeseca. Broj postelja u privatnom smještaju pao bi sa sadašnjih 430.000 na 350.000. I to, vjeruju autori strateškoga marketinškog plana, tako što će oko deset tisuća postelja prerasti u male obiteljske hotele, oko 30.000 nestat će preuređivanjima i spajanjem u veće sobe, otprilike će ih se 20.000 ugasiti, a još toliko nestati s tržišta jer će kuće u kojima su kupiti stranci za vikendice.

Past će i  kapacitet kampova s 213.000 na 140.000 mjesta. Put je ovakav: oko 30.000 mjesta u kampovima progutat će budući resorti, toliko će ih ispasti iz posla jer neće biti konkurentni, a 13.000 mjesta utopit će se u preuređivanjima, proširenju parcela i dizanju kvalitete. Odmorišni resorti jedini su kapaciteti uz hotele kojima će brojnost u idućem desetljeću rasti. I to sa sadašnje 52.000 postelja na čak 130.000. Zamišljeni su i neki novi resorti, prenamjene postojećih objekata, ali i povratak nekih, poput Haludova u Malinskoj, recimo.



Šest ključnih proizvoda
Uz drukčiju strukturu domaći bi turizam u toj bliskoj budućnosti nudio i osjetno višu kvalitetu, a osjetno bi više i zarađivao. Umjesto sadašnjih 120 eura po glavi turista u danu, za deset bi godina hrvatski gosti u dvadeset i četiri sata boravka u Hrvatskoj ostavljali po 221 euro. Trend skraćivanja turističkih boravaka nastavit će se (s 5,1 na 4,7 dana), ali putovanja će i dalje biti sve češća. Tome će, pak, u Hrvatskoj uz novu kvalitetu pridonijeti i raznolikost turističkih proizvoda i njihova nadogradnja različitim doživljajima.
 
Autori strateškoga marketinškog plana, koji će biti predstavljen u Umagu tijekom ATP turnira, okvirno su, za ovo svojevrsno prijelazno razdoblje zacrtali i šest ključnih turističkih proizvoda. Sunce i more na prvom su mjestu. Slijedi nautika te turizam u ruralnim, kontinentalnim područjima kao smjernica za visoko treće mjesto prioriteta. Kultura i turing zaseban su turistički proizvod, kao i vino i gastronomija te poslovni turizam. Novih će se proizvoda naknadno iskristalizirati i više, s tim da je uvijek, kako smatraju stručnjaci iz THR-a i zagrebačkog Horwatha, naglasak na iskustvu, doživljaju.
Da bi veliki zaokret u hrvatskom turizmu zaživio nužni su   preduvjeti. Među prvima je da upravo turizam, od potrošača prirodnih i kulturnih vrijednosti, postane i njihov – skrbnik.

U prijedlogu strateškoga marketinškog plana stoji i da je nužno tzv. pametno poslovno okruženje, koje podrazumijeva povoljnije poslovne uvjete za turistička poduzeća, nove marketinške modele i profesionalno upravljanje odredištima. Jedna je od preporuka strateškoga marketinškog plana i snažnija on line prisutnost hrvatskoga turizma. Potvrđuje se, naime, da se kompjutora laćaju, kad su posrijedi godišnji odmori i izbor odredišta, čak i oni koji se inače ne služe internetom i nisu mu vični. Konkretna je korist već i to što se Glavni ured Hrvatske turističke zajednice prihvatio analize vlastita web-portala i u suradnji s internetskim znalcima analizira kako ući u turističku 2009., a u pripremi je i osnivanje posebnog odjela za e-marketing.


Foto: Z. Varga

Tri milijuna za plan
U strateškome je marketinškom planu predviđen i dalje vrlo snažan utjecaj turizma na gospodarstvo, ne onako kako je to danas kada je prihod od turizma više od 20 posto društvenog bruto proizvoda. Jasno je, naime, da to manje govori o snazi hrvatskog turizma, a više o slabosti gospodarstva. Željenih 20, odnosno točnije 19,8 milijardi eura direktnog prihoda u 2018. godini (prema  metodologiji HNB-a), mogu činiti i samo pet posto BDP-a, a da za desetljeće Hrvatska svejedno bude stabilnija i snažnija te zahvaljujući turizmu bogatija nego sada.

 – Cilj je definitivno da turizam bude čimbenik koji će i Hrvatsku i njezino gospodarstvo činiti uspješnijima – kratko nam je pristao komentirati direktor naručitelja, Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić. 

Autori iz španjolskog THR-a i Horwath consultinga taj su posao, inače, dobili natječajem. Ocijenjen je najpotpunijom i financijski najpovoljnijom ponudom, a rade ga otprije godinu dana za nepuna tri milijuna kuna.

Izvor:večernji list