Talijani i Austrijanci odustaju od Jadrana

ZAGREB - Najnoviji podaci Hrvatske turističke zajednice o broju dolazaka i ostvarenih noćenja za prvih sedam mjeseci ove godine na prvi pogled zvuče dovoljno obećavajuće i u skladu s predviđanjima, 5,9 milijuna turista i dva posto povećanja u odnosu na lani te istovremeno pet posto porasta broja noćenja.

No pogledamo li strukturu prema zemljama dolazaka naših gostiju, stvari nisu baš toliko ohrabrujuće: s najvažnijih i najvećih tržišta uglavnom se bilježe minusi koji se nadoknađuju s novih i zanimljivih tržišta kojih je sve više, ali koja su prilično nestabilna i na čijim se projekcijama teško može graditi dugoročna politika.

Uzet ćemo u obzir samo podatke o broju dolazaka, koji nisu presudni, ali su dovoljno indikativni i na temelju njih se može vidjeti da nam je u prvih sedam mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, došlo šest posto manje Talijana, pet posto manje Čeha, četiri posto manje Austrijanaca, pet posto manje Francuza i četiri posto manje Mađara.
Japanci protutnje obalom

Japanci u prosjeku ne ostaju na našoj obali niti dva dana, a dosad ih je obalom protutnjalo 77.000.


Riječ je o tržištima koja su nam tradicionalno već godinama među 6-7 najbitnijih tržišta s kojih, dakle, ostvarujemo i najveće prihode. U sedam mjeseci došlo je i jedan posto manje Nijemaca, no oni su ostvarili šest posto više noćenja, što je ipak značajnija brojka za hotelijere jer o njoj ovisi i prihod, u konačnici i dobit koja se od turizma ostvari. Polaki pad dolazaka s najvećih tržišta nažalost nije novina, riječ je o trendu uočenom već ranije, a koji se opravdavao pokrivanjem gostima s novih, alternativnih tržišta.

Dakako, rusko je tržište posebno zanimljivo i ove je godine u Hrvatsku do sada stiglo 93 tisuće Rusa, gotovo dvostruko više nego što je to znalo biti u prvih sedam mjeseci prije 2-3 godine. Zanimljiva su i tržišta Skandinavije, ali ona su dvije godine bila u stagnaciji, da bi se tek ove godine ponovno vratila. Šveđana je stiglo 93 tisuće, osam posto više nego lani, slično je i s Norvežanima i Dancima. I dakako, lijepo je vidjeti brojku od 68 tisuća Španjolaca koji su posjetili Hrvatsku ove godine.

No uzmimo u obzir da oni u prosjeku u našoj zemlji borave niti dva dana. Jednako kao i Japanci, kojih je kroz Hrvatsku protutnjilo 77 tisuća. Inače, prosječni strani gost je na Jadranu u srpnju boravio sedam dana, što je zbilja vrlo dobar prosjek ako se zna da je svjetski trend skraćivanja godišnjih odmora.

Zato su nam još draži gosti poput Nizozemaca čiji je prosjek boravka devet dana ili pak Rusa čiji su prosječni boravci tijekom srpnja na Jadranu trajali po 10 dana. Kad smo kod Rusa, njih je samo u srpnju na Jadranu bilo čak 18 posto više nego lani, za razliku od Talijana kojih je bilo 12 posto manje, jednako koliko je iznosio minus čeških gostiju.

Velik povratak Poljaka u Hrvatsku

Dakako da ima i jako pozitivnih primjera. Jedan od njih velik je povratak Poljaka na Jadran koji je počeo već prije dvije godine, poboljšanjem ekonomske situacije u Poljskoj.

Trend je zbilja jako dobar, u prvih sedam mjeseci stiglo je 31 posto više Poljaka nego lani. Nizozemci su također nastavili s dvocifrenim porastom i povratkom, brojka od 193 tisuće je za 13 posto veća nego lani u istom razdoblju.

I pridodajmo tome još i slovačko tržište koje za razliku od češkog nema prigovora prema Hrvatskoj - dospjeli su na deseto mjesto inozemnih emitivnih tržišta.

I na koncu, domaći gosti. U ukupnom zbiru kaže se da ih je bilo tri posto više, ali gleda li se samo srpanj vidi se ipak minus od četiri posto u broju odlazaka na Jadran, što je dokaz da ekonomska kriza i porast cijena ipak igraju bitnu ulogu i u tom segmentu.

Izvor:Jutarnji